Dva mjeseca bogatih kulturnih sadržaja

Iza nas je još jedno, 26. izdanje Osječkog ljeta kulture i polako se sliježu dojmovi. Najveća i trajanjem najduža kulturna manifestacija Osijeka i Slavonije protekla je u znaku više od šezdeset kulturnih događaja, raznovrsnih izložbi i književnih večeri, uz kazališni program i oko 12.000 posjetitelja.

Dugo i (pre)toplo ljeto kulture u Osijeku otvoreno je 24. lipnja, tradicionalno u Tvrđi, filmskim koncertom Panonske filharmonije iz Pečuha pod ravnanjem Apora Szütsa, uz projekciju nijemog filmskog klasika The General, koji ove godine obilježava 100. obljetnicu nastanka. U Osijeku rado viđeni gosti, mađarski filharmoničari, naime Osijek i Pečuh gradovi su prijatelji i njeguju dugogodišnju kulturnu suradnju, priredili su posebnu glazbenu poslasticu za ljubitelje sedme umjetnosti i ovog crno-bijelog klasika s Busterom Keatonom.

OLJK je i ove godine na završnoj večeri okupio mnogobrojnu publiku / Izvor Osječko ljeto kulture / FB

Bio je to uvod u više od dva mjeseca kulturnih sadržaja. Glazbeni dio donio je niz domaćih i međunarodnih gostovanja – od koncerata sastava Góbé i Triology te Tony Lakatos Quinteta do međunarodnog festivala orkestara Eurochestries. Publika je mogla uživati i u koncertu Tri europska baritona te nastupu Krežmina ansambla.

Već na početku manifestacije otvorena je izložba dizajnera i umjetnika Nevena Mihića 12 godina kazališne vizije, a izložbe i radionice nastavile su se sve do posljednjih dana kolovoza.

Glazbeni i likovni program u stopu je pratio i kazališni, a otvorila ga je Daria Lorenci Flatz monodramom Ja, glumica. Uslijedile su Demokracija Zijaha Sokolovića i Dražena Šivaka te predstava Između sna i jave. U kolovozu je publika, između ostalog, mogla pogledati i Unutarnju kučku, Kožu i sunce te zanimljivu predstavu Smrt ili o životu kazališne družine Iglu.

Ljeto kulture nije potpuno bez dobre knjige pa se u sklopu ciklusa autora, u organizaciji Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, publika družila s Đurđicom Čilić, Ivanom Šojat, koja je predstavila novi roman Ptičice, te Elvisom Bošnjakom, koji je u Osijeku govorio o svom drugom romanu Gluha nota.

Nezaobilazne su i ovoga puta na pojedinim programima bile gužve, no većinu sadržaja posjetitelji su mogli pogledati uz obavezno preuzimanje besplatnih ulaznica pa je vrijedilo pravilo – tko prvi, njegovo mjesto.

Velik dio programa odvijao se u Kulturnom centru Osijek, koji je preuzeo i značajan dio organizacije, dok su se koncerti klasične glazbe održavali u Koncertnoj dvorani Franjo Krežma, jednoj od najmodernijih u ovom dijelu zemlje. Ravnatelj Kulturnog centra Osijek Marin Seleš naglasio je kako je programski koncept ovogodišnjeg OLJK-a izgrađen na povezivanju domaće kulturne scene s međunarodnim i gostujućim produkcijama.

Naravno, Osječko ljeto kulture prije svega je gradska manifestacija pa je, kao i uvijek, bilo za očekivati snažnu prisutnost osječkih kulturnih ustanova i institucija – od baštinskih ustanova do Akademije za umjetnost i kulturu, kao generatora novih kreativnih tendencija, Hrvatskog narodnog kazališta i Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku.

U Muzeju Slavonije otvorena je tako simpatična izložba o psećim markicama iz njegova bogatog fundusa, najvećeg takvog u Hrvatskoj, na koju su bili dobrodošli i četveronožni gosti.

Uza sve to, i ove je godine najmlađi dio publike dočekao poseban program, takozvani OLJKić, s radionicama i pričaonicama te međunarodnim kazališnim festivalom slikovnice Čuvari priča.

Svoju dugogodišnju publiku zadržao je i Gastro Film Festival, tradicionalni dio OLJK-a koji već godinama spaja kratkometražni film sa svjetskom, ali i domaćom gastronomijom.

A nakon više od dva mjeseca programa, OLJK je zatvoren ondje gdje je i počeo – na Trgu Vatroslava Lisinskog u Tvrđi. Završnica je pripala Zagrebačkoj filharmoniji i Večeri uz filmsku glazbu. Bilo je to lijepa i glazbom ispunjena kulturna večer, za manifestaciju koja s obzirom na svoju dugovječnost i važnost za kulturni identitet grada na Dravi zaslužuje sve najbolje pa možda bi se buduća planiranja programa mogla fokusirati i na međunarodna gostovanja (ne samo susjednih zemalja) ili ambicioznije kazališne produkcije (stariji posjetitelji dobro pamte raskošnog i omiljenog Cyrana de Bergeraca kao i Unterstadt u režiji Zlatka Svibena). Takvi naslovi, premda financijski zahtjevniji, ne moraju ljeti biti rezervirani samo za Zagreb, Split ili Dubrovnik. Osječko ljeto kulture tijekom godina dovoljno se etabliralo da bi publika s pravom mogla poželjeti i povratak velikim predstavama.